Dobra organizacija, interakcija i vesela studentska atmosfera obilježile su i ovogodišnju ,,Kreativnu riznicu’’

Objavljeno 21. travnja 2018

Simpozij kreativne industrije pod nazivom ,,Kreativna riznica’’ ove se godine održala od 18. do 21. travnja na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Posjetili smo tri radionice vezane isključivo za kreativnu industriju, a jednu od njih vodile su i nekadašnje studentice našega Odjela iz udruge KultAkt.

Prva radionica koju smo posjetili bila je 12 čvorišta kreativne industrije, a održala se u četvrtak, 19. travnja od 9:20 do 10:30 sati te su je vodili volonteri Kreativne riznice. Vrijedna je volonterska ekipa bila postavila čvorišta na različite lokacije Ekonomskog fakulteta, odnosno u Aulu glagoljice i Aulu znanosti pa smo ujedno mogli istražiti sam Fakultet koji je vrlo bogat sadržajem, prostorom i dvoranama.

 

Kada je riječ o područjima kreativne industrije, na radionici smo kroz interakciju s voditeljima imali prilike uvidjeti pravu kreativnu i stvaralačku stranu pojedinog područja. Prvo smo se susreli s fotografijomtako da su nam voditelji pokazali svoj tzv. vremeplov zamrznutih slika s prijašnjih radionica Kreativne riznice. Na fotografijama su se, među ostalima, mogli naći i profesori s našega Odjela, točnije profesor Tomislav Levak i profesorica Marina Đukić.

Nakon fotografije, u dvorištu Fakulteta prikazano nam je područje tradicijske kulturekroz izradu starinskoga nakita te primijenjene umjetnosti kroz slikanje jedne od studentica. Četvrto područje kreativne industrije obuhvaćalo je medije, a volonteri su se dosjetili da bi mogli prikazati njihovu važnost vremenskom lentom razvoja Kreativne riznice u medijima. Svaki je volonter ukratko opisao kako se ovaj popularni studentski simpozij razvijao na društvenim mrežama, ali i u ostalim medijima u četiri godine svoga postojanja.

 

Na medije se slobodno mogu nadovezati peto i šesto područje kulturne industrije, a to su oglašavanje i tržišne komunikacije te računalne igre. Naime, na radionici nam je pokazano da upravo mediji potpomažu promoviranju i oglašavanju različitih udruga, a popularnost pak računalnih igara sve je raširenija u svjetskim kulturnim i ekonomskim zonama. Ništa manje važna kreativna industrija nije ni arhitektura, koju su kao punopravnu članicu umjetnosti svojim radovima izvrsno prikazali studenti Građevinskog fakulteta u Osijeku.

Na radionici smo mogli vidjeti ljepotu i važnost osmog područja kreativne industrije, točnije knjige i nakladništva. Unatoč današnjem brzom razvoju tehnologije, knjiga i dalje predstavlja veoma značajan medij, a nakladništvo je važno u promociji iste. Deveto je područje obuhvatio dizajn, gdje je svaki pojedinac mogao sudjelovati u kreiranju crteža stabla tako da smo na njegove grane upisivali svoja imena te ih označavali bojom kojom želimo. Na taj smo način i mi ostavili svoj trag na ovogodišnjoj Kreativnoj riznici.

Nakon zanimljivog dizajniranja, došao je red na izvedbene umjetnosti, odnosno na film i glazbu. Volonteri su nas ugodno smjestili na stepenice Aule glagoljice ispred kojih se nalazilo veliko filmsko platno. Dok smo gledali isječke iz najpopularnijih i najuspješnijih svjetskih filmova kao što su Forrest Gump, Titanic i Moonlight, mogli smo jesti kokice i na nekoliko se minuta osjećati kao u pravom kinu. Nakon odgledanog filma volonteri su nas odveli do ,,vlaka’’ u kojemu smo se imali priliku ,,provozati’’ kroz stoljeća razvoja kreativne industrije baštine. Upoznali smo se s različitim narodnim nošnjama koje su se nosile kroz stoljeća, a kojima se prikazala važnost očuvanja kulturne baštine.

Na kraju prve radionice susreli smo se sa zadnjim sektorom kreativne industrije — glazbom. Imali smo prilike poslušati sjajan nastup dvije studentice koje su odsvirale i otpjevale jednu od najpoznatijih pjesama Olivera Dragojevića, Cesaricu. To je bila divna završnica, ali samo prve radionice. Isti je dan, ali u nešto kasnijim poslijepodnevnim satima održana i druga radionica na kojoj smo prisustvovali pod nazivom Umrežavanje u kreativnoj industriji.

 

Tu su pak radionicu vodile upravo članice poznate udruge KultAkt: Laura Plantak (predsjednica udruge), Diana Kotrla i Ana-Marija Kovačević. Djevojke su se na početku predstavile te predstavile svoj rad u okviru spomenute udruge koja djeluje od 2016. godine, a na Kreativnoj riznici sudjelovala je već treći put. U teorijskom smo dijelu radionice od članice Diane još mogli čuti pokoju riječ o njihovim održanim i nadolazećim projektima. Tu su se mogli naći projekti kao što su Ljetna škola kulture, Zimska škola kulture, Škola životnih vještina, Before Sunset, Ljeto u Slavoniji, Real Talk, Večeri baštine, Nepoznati Osijek i Kultura kritičkog razmišljanja. Zanimljivim su predavanjem o tomu što su sve postigle u samo dvije godine ove djevojke kod većine studenata uspjele razbiti predrasudu o tomu da se od kulturnih industrija ne može živjeti.

Nadalje, djevojke su prešle na samu temu radionice, a to je bilo umrežavanje. Na predavanju smo mogli naučiti da umrežavanje zapravo znači učenje od drugih ljudi, interaktivno povezivanje s njima te promociju turističkog, projektnog i kulturnog menadžmenta. Također, pojašnjeno nam je da je u umrežavanju najvažnija promjena stava, odnosno svojevrsni izlazak iz zone komfora kako bi se mogli otvoriti za upoznavanje s potencijalnim budućim poslodavcima i suradnicima. Kako bismo to primijenili u praksi, zadan nam je zadatak da u 30 minuta priđemo pet osoba koje ne poznajemo i upoznamo se s njima tako da im postavimo četiri ključna pitanja:

· Tko si ti?

· Čime se baviš?

· Zašto si tu?

· Zašto bi osoba s kojom razgovaraš marila za to?

Cijela se radionica zapravo svodila na rečenicu ,,Radi se o njima, a ne o tebi!’’. Upravo networkingom, ali i upoznavanjem uživo nudimo svoje vještine i sposobnosti onome s kime se želimo povezati, odnosno umrežiti u nekoj od kreativnih industrija. Ta se činjenica pokazala i na ovoj radionici.

Za treću radionicu održanoj u petak, slobodno se može reći da se odlično nadovezala na prijašnju te stvorila zaokruženu cjelinu ovih triju radionica. Naime, radionica pod nazivom Strast u kreativnoj industriji sve rečeno pokazala je na konkretnim primjerima dvije mlade djevojke koje se aktivno bave fotografijom. Riječ je o Andrei Perković i Josipi Maksimović koje su nas pričom o vlastitom uspjehu i početnom ,,neuspjehu’’ pokušale ohrabriti da se i sami okušamo u jednoj od kreativnih industrija.

Također, ukazale su nam na to kako uopće nisu bitne predrasude društva o tomu kako od kreativnih industrija ,,nema kruha’’ jer su upravo njih dvije dokazale da se od kreativne industrije može živjeti, a uz to raditi ono što voliš i za čega si stvoren. Andreu možete pronaći na njezinom Instagram profilu te Facebook stranici, a Josipu na Facebook profilu.

Ovogodišnju Kreativnu riznicuje, sudeći prema ovim trima radionicama, krasila iznimno dobra organiziranost i prikaz važnosti kreativnih industrija u današnjem društvu 21. stoljeća. Treba napomenuti i to da su studenti bili izuzetno opušteni i spremni za suradnju, kao i volonteri koji su iste studente izvrsno ugostili. Ipak, zbog toga smo se i okupili — kako bi potaknuli jedni druge na potencijalno zajedničko stvaralaštvo jer upravo smo mi budućnost kreativnim industrijama.