Drugi dan Kreativne riznice uz brojne zanimljive radionice

Objavljeno 20. travnja 2018

Nakon svečanoga otvorenjau srijedu 18. travnja 2018. organizatori Kreativne riznice, Ekonomski fakultet u Osijeku i Institut Andizet s partnerskim institucijama – Trgovačkom i komercijalnom školom “Davor Milas”, Odjelom za kulturologiju i Filozofskim fakultetom u Osijeku, ponudili su svekolikoj javnosti, zainteresiranim građanima, studentima, srednjoškolcima, amaterima, kulturnjacima i stručnjacima za industriju projekata čak35 različitih besplatnih događanja. Među događanjima na ovoj četvrtoj Kreativnoj riznici ističu se mnogobrojne radionice koje su, za razliku od triju prethodnih godina simpozija, u fokus postavile upravo aktivno sudjelovanje posjetitelja simpozija. Naglašavajući tim oblikom komunikacije i krovnu temu – OS mreža– organizatori su uspjeli u svojoj misiji umrežavanja dionika kulturnih i kreativnih industrija s ekonomijom i obrazovanjem. S obzirom na to da se radionice popularizacijskoga simpozija održavaju na visokoobrazovnoj instituciji, jasno je da organizatori i ove godine osim popularizacije znanosti i potpori formiranja industrije u nastajanju imaju na umu uključivanje mlađih dobnih skupina u simpozij te njihovo usmjeravanje prema aktivnostima i procesima koji su dijelovi transpozicija kreativnih ideja i kulturnih dobara u tržišni proizvod.

Prijepodnevne su sesije simpozija bile rezervirane za radionice Aleksandre Andrić Radišić, Ljubice Stanić, Antuna Biloša i Davorina Turkalja. Andrić Radišić na edukacijskoj radionici „Umrežavanje kultura: Kina“ sudionike, napose učenike, poučavala je o kineskoj kulturi te jeziku. Tako su sudionici mogli naučiti kako pozdraviti na kineskom te izgovoriti vlastito ime. Radionicu „Kreativno učenje uz Abakus“ također su posjetili učenici koji su u punoj dvorani uz voditeljicu Stanić učili brojiti na različite načine, a naglasak je bio na računalnim operacijama koji se mogu izvesti uz pomoć pomagala abaka. Biloš i Turkalj tijekom radionice „Googleova magija iza oglasa na pretraživačkoj mreži“ studente su uključili u kreativni proces zadavši im skupinske zadatke osmišljavanja oglasa.

U prijepodnevnim satima drugoga dana Kreativne riznice održana je i rasprava o kreativnim projektima grada Osijeka kojoj su nazočili Krunoslav Plećaš, Antoaneta Radočaj Jerković, Jasna Horvat i Ivana Jurić. Javnom je raspravom moderirala Kornelija Mlinarević. U raspravi, u koju su bili uključeni i slušatelji simpozija, ponajviše je bilo riječi o projektu obnove Stare pekare, tj. njezine prenamijene u Edukativni i informativni turistički centar mladih. Osim toga, predstavljena su i tri projekta.Jasminka Mesarić i Jesenka Ricl predstavile su kroz događaj „Mreža života slavonske elite osvijetljena suradnjom ustanova u kulturi“ zanimljivu priču o obitelji Prandan-Norman te saznali o njihovoj važnosti za kulturnu baštinu. Time su približili i potaknuli sudionike na posjet izložbi. Studenti su također upoznati i arhitekturu kao granu kreativne industrije na predstavljanju projekta „Arhitekturom umrežene kulture“ Brune Rechnera. Zanimljivim anegdotama iz vlastitoga života ovaj je arhitekt približio arhitekturu sudionicima te pokazao kako teče put od natječaja do izrade/realizacije projekta. Na predstavljanju projekta „Mreža lokacija“Marin Seleš upoznao je sudionike, ponajviše zainteresirane studente, s kreativnom agencijom Adverta. Na primjeru zanimljivih „eventa“ koje je agencija organizirala u Osijeku prikazao je i što stoji iza takve organizacije i realizacije te koji su koraci potrebni za organiziranje uspješnog događaja.

Tijekom prijepodneva svi su posjetitelji Kreativne riznice mogli kušati kavu koju je spravljao Matija Matijaškote pogledati interaktivnu izložbu Gramatika mreže u Kniferovu prolazu Ekonomskoga fakulteta. Volonteri simpozija organizirali su i radioaktivnu kreativnu bilježnicu, odnosno predstavljanje 12 sektora kreativne industrije. Vrijeme između prijepodnevne i popodnevne sesije bilo je rezervirano za koncert nazvan „Podnevni Intermezzo“. Uz stručno vodstvo muzikologinja Josipe Erhardt te Andreje Vrekaliću Auli glagoljice Srednjoškolski gudački orkestar Glazbene škole Franje Kuhača izvodio je skladbe velikana iz svijeta glazbe i oduševio okupljene u auli.