Objavljeno 3. svibnja 2017
U organizaciji Ekonomskoga fakulteta i Instituta Andizeta, uz partnerske institucije te visoke pokrovitelje i sponzore, uspješno je provedena još jedna Kreativna riznica. Krovnom je temom ovogodišnjega popularizacijskoga simpozija kulturne i kreativne industrije bila „Kemija kreativne industrije“, a simpozij je u četiri dana trajanja posjetilo gotovo 5000 posjetitelja.
Na svjetski Dan intelektualnog vlasništva (26. travnja), priređeno je svečano otvorenje u prepunoj Auli glagoljice. EFOS je i ove godine sve svoje resurse ustupio na korištenje svim kreativcima, kulturnjacima, umjetnicima i znanstvenicima, ali i studentima, srednjoškolcima, umirovljenicima… Partneri ovogodišnjega izdanja Kreativne riznice bili su Trgovačka i komercijalna škola “Davor Milas”, Odjel za kulturologiju i Filozofski fakultet.
Posebna je novost ove godine nagrada najboljem i najposjećenijem događanju, odnosno njegovu izlagaču, a prema odabiru publike. Prvu takvu nagradu “Vodik” za prošlogodišnje su predavanje dobili Ivan Kelić i Tin Horvatin.
Središnji je događaj prvoga dana uz svečano otvorenje bilo predstavljanje romana „Atanor“ Jasne Horvat, još jedan konceptualni roman jedinstvene osječke književnice, ovaj put strukturiranom prema periodnom sustavu kemijskih elemenata. Taj je događaj bio i ishodišnom programskom točkom koja je usmjerila i programski postav i izlagače ovogodišnjeg izdanja KR, a EFOS je zablistao u nesvakidašnjem ruhu. Osim 10.000 kockica koje su labirintski premrežavale prostor, posjetitelji su imali prigodu fotografirati se na crvenom sagu i doživjeti brojne sadržaje povezane s kreativnom industrijom.
Čak 39 događaja bilo je ponuđeno u drugome danu. Kako bi se tako ambiciozan program ostvario, sudjelovali su brojni izlagači, predavači i moderatori, a među njima i J. Perić, I. Hebrang Grgić, T. Matković, S. Olujić Klapičić, M. Rončević, N. Mladenović, D. Kopecki, V. Šarec, M. Selak, A. Stopfer, V. Lemić, I. Valentić itd. Predstavljale su se osječke udruge kreativaca i kulturnjaka, kreativni projekti, poput “Free to Read Hrvatska”, posjetitelji su mogli saznati o volontiranju i društvenokorisnom radu, organiziranju javnih manifestacija, poput zagrebačkog adventa, o nakladničkim kretanjima u sektorima kreativnih industrija, o marketinškim aktivnostima i utjecajima na potrošače.
No mogli su i učiti o kineskoj kaligrafiji te osnovama kineskoga jezika, ili, pak, kako organizirati svoje vrijeme na popunjenim radionicama. Treći je dan simpozija uključivao predavanja i radionice A. Mikić Čolić, K. Švencbir Bouzaze, S. Brajnović, A. Vekića, Ž. Ronte, E. Kalajdžić, Savjeta mladih OBŽ-a, D. Degmečić, D. Ćućića, D. Maloševca, I. Tomana, I. Lenarda, D. Zeca, D. Brmeža, S. Drinića, M. Vukotića, R. Opačka, J. Glavić itd.
Zainteresirani su slušali o humanitarnoj inicijativi „Lege za djecu superjunake“, suvremenoj kineskoj književnosti, bioenzimima, idejama za revitalizaciju Tvrđe, manifestaciji „Dvorišta“, knjizi „Poetika oblika“ A. Kos-Lajtman, a mogli su se pridružiti radionicama, poput one na kojoj su uređivali svoje mrežno mjesto.
Posebice se toga dana istaknula „Glagoljaška večera“ M. Lukić i V. Blažević Krezić, na kojoj su rizničari posjetitelji kušali jela prema receptima glagoljaških samostana. Završni je dan bio rezerviran za radionice – učenje glagoljskoga pisma, spravljanje mirisnih sapuna, uređivanje staklenki dekupaž tehnikom, tehnike bakropisa i sl., koje su vodili V. Kovač, B. Gujić, M. Vrandečić, M. Hržica, B. Eklemović, R. Raković Smiljanić, A. Dragić, M. Matijaško itd.
Svih su dana Kreativne riznice bile postavljene i izložbe, videoprojekcije, izvedene su predstave i glazbeni programi, a između predavanja posjetitelji su se mogli okrijepiti kavom te sponzorskim slasticama.
Docentica Josipa Mijoč, izvršna direktorica popularizacijskoga simpozija, osvrnula se na vrlo posjećena događanja te je zaključila kako je Kreativna riznica ove godine ostvarila više željenih ciljeva: osim populariziranja prijepora kulturne i kreativne industrije, ove godine izlagači i posjetitelji ostvarili su snažnu interakciju. Na tragu ostvarene interakcije otopočele su pripreme za organiziranje iduće Kreativne riznice koja će problematizirati umrežavanje kreativaca i održavat će se pod krovnom temom „Os mreža“.
Ovogodišnja Kreativna riznica ugostila je gotovo 5000 posjetitelja, a među njima i velik broj srednjoškolaca, studenata, akademskih građana i predstavnika cjelokupne javnosti. Iznimno uspješnu izvedbu organizatorima i njihovim partnerima omogućili su mnogobrojni volonteri.
Podsjetimo, EFOS je za prošlogodišnje poticanje volonterskoga rada među studentima i učenicima te njihov angažman na simpoziju dobio i nagradu Volonterskoga centra. KR 2017. prema mišljenju mnogih te komentarima posjetitelja, prerasla je svoju inicijalnu izvedbenu i idejnu točku te je postala, uz Osječko ljeto kulture, jedina velika, javno dostupna, besplatna manifestacija koja okuplja broj posjetitelja koji se penje i do 5000. Uz navedeno, brojnim pokroviteljstvima primila je oznaku vrsnoće i povjerenja te je pokazala kako javne znanstveno-obrazovne ustanove posjeduju brojne potencijale.
Trećeg dan Kreativne riznice Jasminka Mihaljević vodila je okrugli stol na kojem su predstavljena djela za djecu i mladež triju osječkih književnica A. Klobučar, J. Horvat i D. Pađen Farkaš, a zatim je otvorena rasprava o njihovim početcima, inspiracijama i najdražim objavljenim knjigama. Posebno su se osvrnule na knjižnice i knjižničare kao posrednike između čitatelja i knjige, odnosno poticajima i usmjeravanjima kojima mogu oblikovati mladoga čitatelja i njegov interes za knjigom.
pokrovitelji
KAO OZNAKA VRSNOĆE I POVJERENJA
5000
posjetitelja okupila je ovogodišnja manifestacija
Kada smo 2015. godine organizirali prvu Kreativnu riznicu nismo očekivali da će ovo okupljanje izrasti u manifestaciju kakvom je danas. Svi članovi organizacijskog i programskog odbora imaju svoje važne uloge, ali kako su mnogi od njih studenti, članovi se iz godine u godinu mijenjaju pa oni koji ostaju prenose znanja i stečene vještine. Učili smo svi istodobno i to posebice o prijavama projekta na natječaje za financiranje velikih manifestacija, o upravljanju velikim događanjem i digitalnim platformama kakva je Eventbrite, korespondenciji i komunikaciji s pokroviteljima i sponzorima i brojnim drugim detaljima. Premda smo “narasli”, cilj je i nadalje ostao nepromijenjen: popularizirati kulturnu i kreativnu industriju, povezati dionike i osvijetliti prijepore vezane uz formaliziranje kulturne i kreativne industrije u Hrvatskoj. Ne odustajemo ni od nakane da događanje bude besplatno i otvoreno svim zainteresiranim izlagačima i posjetiteljima te da se stavimo na uslugu kreativnim radnicima i da im otvorimo prostor javnog govorenja i izlaganja. Iduća Kreativna riznica propitivat će važnost umrežavanja heterogenih kreativaca, a nazvali smo je „Os mreža“ kako bismo naglasili ulogu Osijeka u kojem se putem Kreativne riznice, stvaraju kontakti i grade suradnje i to upravo u Osijeku – gradu koji posjeduje kreativne potencijale – napominje prof. dr. sc. Jasna Horvat, ona od koje je sve krenulo.