Objavljeno 22. travnja 2018
Posljednji, četvrti dan popularizacijskoga simpozija kreativne industrije Kreativna riznicakoji se održavao na Ekonomskom fakultetu u Osijeku bio je rezerviran za radionice.
Radionica Verice Kovač „Iluminacija glagoljice“bila je usmjerena na upoznavanje sudionika s hrvatskim tradicijskim pismom – glagoljicom. Studenti i učenici pisali su guščjim perima glagoljska slova i citate koje je voditeljica radionice pripremila. Također, posjetitelji simpozija mogli su se upoznati s tehnikama izrade „quilling“ slika na radionici „Izrada slika quiling tehnikom“ Rozalije Kablarić i Mire Šnajder. Sudionici radionice dobili su primjere slika izrađenih tom tehnikom te cvjetove koje su uz pomoć voditeljica kreirali u vlastite slike. Na radionici „Izrada nakita od žice, perla i kamenja“ Katarina Knezovićposjetitelje je inspirirala za izrađivanje vlastitoga nakita savijanjem žice i opletanjem žice oko kamenja. Osim slika i nakita posjetitelji su imali priliku izrađivati kreativne čestitke i 3D papirnate pozivnice za različite priloge. Tu je radionicu pod nazivom „Pozovi na umrežavanje“ održalaTanja Ljubo.
Multimedijsko izlaganje „Instagram – od zabave do posla“ održala je Marija Nikšić. Blogerica je o „bloganju“ i društvenim mrežama, napose Instagramu govorila iz osobne perspektive, predstavivši „bloganje“ kao stil života. Za vrijeme radionica i izlaganja posjetitelji su mogli kušati kavu Matije Matijaška te testirati računalnu igru Reboot Overlods koja je predstavljena javnosti drugoga dana simpozija, ali i pogledati interaktivnu izložbu „Gramatika mreže“ u Kniferovu prolazu Ekonomskoga fakulteta u Osijeku.
Četvrti simpozij Kreativna riznica službeno su zatvorile u Auli glagoljice Ana Zrnić, Ivana Jobst i Ivona Martinović. U ime organizatora, Ekonomskog fakulteta u Osijeku i Instituta Andizet, organizatorice su zaokružile ovogodišnju priču o velikom događaju koji je još jednom pokazao kako kreativnost i inovativnost žive u gradu Osijeku, a posebice među učenicima i studentima. Ovogodišnji model simpozija koji spaja teorijsku i praktičnu perspektivu sektora kreativne i kulturne industrije te umrežava kreativce, kulturnjake, znanstvenike, umjetnike, studente, učenike, civilni sektor i obrazovni sektor, ukazao je i na nužnost stalnoga propitivanja industrije u nastajanju te potrebu uključivanja mladih u procese institucionalizacije industrije, kao one skupine koja upravo i funkcionira zahvaljujući njihovoj kreativnosti.